OSJEĆAJ BRIGE
Briga je potpuno jednostavan osjećaj u kojemu se radi o potrebi čovjeka da vodi računa o sebi.
A
OBJAŠNJENJE PSIHOLOGA
PSIHOLOZI DEFINIRAJU BRIGU KAO PROCES SA SVRHOM DA SE SPRIJEČE NEVOLJE
Psiholozi definiraju brigu primjerice kao kognitivno emocionalni proces usmjeren na budućnost, karakteriziran negativnim mislima I očekivanjima o mogućim nevoljama. Ili kao pokušaj predviđanja I spječavanja negativnih ishoda. Ili kao misaoni proces koji je posljedica predviđanja neke opasnosti. Ili kao stanje nelagode, uznemirujućih misli, kao osjećaj kontrole, zaštite ili izbjegavanja neugodnih emocija, itd.
Prije svega, kao I u vezi ostalih osjećaja, moglo bi se reći da svaki psiholog ima svoju vlastitu definiciju brige. No dakako, za njih je svaka u potpunosti točna – I to unatoč tome što je itekako očito da svatko daje svoju definiciju isključivo zato što je smatra točnijom! No, u svijetu bez činjenica – to uopće nije važno! Dakako, u ime znanosti.
Usput rečeno, od svih tih definicija psiholozima je važnije – a zapravo je u stvarnosti jedino važno – ustvrditi to da je briga (često) bolest! Dakle, najvažnije im je da objasne ljudima da zbog brige – a dakako, jednako je I u vezi svih drugih osjećaja – trebaju njihovu pomoć!
Bez daljnjega, psiholozi potpuno otvoreno pokazuju da im je u toj njihovoj znanosti jedino važno to da dođu do novca! Dakle, ako se gleda način na koji psiholozi pristupaju toj svojoj znanosti – odnosno, ako se gleda način na koji objašnjavaju osjećaje – itekako je lako uočiti da jedino smišljaju kako da dođu do novca!
PSIHOLOZI O BRIZI DAJU ISKLJUČIVO NAJBESMISLENIJE MOGUĆE TVRDNJE
Prije svega, psiholozi se uopće ni ne bave objašnjenjem (osjećaja) brige. Naime, ne bave se jednom jedinom činjenicom u vezi tog osjećaja.
Primjerice samo, psiholozi nude tvrdnju: svi ponekad brinemo. Očito je da shvaćaju brigu kao nešto što se čovjeku javlja samo ponekad. Dakle, unatoč tome što već ona najjednostavnija logika govori da je čovjek prisiljen da brine o sebi u svakom trenutku svog života. Naime, zar postoji trenutak u kojem čovjek uopće ne brine o sebi – dakle, o tome što misli I radi, odnosno o tome što će misliti I raditi?!
Ili, psiholozi kažu da je briga jako korisna pojava s aspekta evolucije. No, reći da je briga jako korisna – štoviše kao pojava, u očitom smislu da se ne radi o osjećaju – ne može biti naivnije! Dakle, tako govore o nečemu bez čega čovjek ne bi mogao (pre)živjeti ni jedan jedini trenutak.
Zatim, kažu da je pretjerana briga sumnja u vlastite kapacitete. Neosprno, tvrde to da ne postoje opravdani razlozi da čovjek jače, odnosno više brine. Dakle, za njih uopće ne postoje veliki problemi, primjerice bolesti, itd. Na kraju krajeva, tom tvrdnjom negiraju postojanje manje I veće brige.
Psiholozi čak imaju knjigu s naslovom: kako se riješiti briga I živjeti normalno. Očito, za psihologe je jedino normalno to da čovjek živi bez (osjećaja) brige. Dakle, što će čovjeku to da brine o tome da (pre)živi?!
Ukratko, jedna jedina riječ psihologa o brizi – doslovno – nema nikakve veze sa stvarnošću, odnosno sa činjenicama! Na kraju krajeva, to uopće I nije čudno. Naime, čovjek je samo najobičniji mehanizam (prirode), I baš ništa više ili bolje od toga. Drugim riječima, samo je najobičnija životinja.
B
DEFINICIJA (OSJEĆAJA) BRIGE
BRIGA JE OSJEĆAJ POSVEĆENOSTI ČOVJEKA TOME DA OSIGURA OSTVARIVANJE SVOJIH ŽELJA I POTREBA
Briga je osjećaj koji čovjeka upućuje na to da se bavi time da osigura – točnije, da nastoji da osigura – ostvarivanje svojih želja I potreba, dakle (svega) onog što želi, odnosno treba!
Naprosto, briga je osjećaj zahvaljujući kojem čovjek vodi računa o tome da ostvari sve ono što želi I treba. Odnosno, briga je bavljenje čovjeka time da osigurava ispunjavanje vlastitih želja I potreba.
ZBRINUTI ZNAČI OSIGURATI, A ŠTO ZNAČI DA JE BRIGA – OSIGURAVANJE
Prije svega, lako je doći do shvaćanja da se briga odnosi na osiguravanje. Naprosto, ako je jasno da riječ zbrinuti znači osigurati – tada je jasno da riječ briga znači osiguravanje!
ZABRINUTOST JE – OSJEĆAJ NESIGURNOSTI ČOVJEKA U OSTVARENJE ONOG ŠTO ŽELI ILI TREBA
Dakle, I riječ zabrinutost potpuno jasno upućuje na to što je briga, odnosno na što se briga odnosi. Naime, već ona najosnovnija logika jasno govori da kada je čovjek zabrinut – da nije siguran u to da će uspjeti u tome da ostvari ono što želi ili treba!
Na primjer, ako je čovjek zabrinut za to da li će imati dovoljno novca za ono što želi – dakako da to znači da nije siguran u to!
BRIGA JE SKRB
Općepoznato je da se za brigu koristi I riječ skrb. A skrbiti o nekome znači voditi računa o tome da se ispunjavaju nečije želje I potrebe. Dakle, jasno je da se u skrbi osigurava ispunjenje nečijih želja I potreba.
C
SVRHA (OSJEĆAJA) BRIGE
SVRHA OSJEĆAJA BRIGE JE DA PREDSTAVLJA NEOPHODNU POTREBU ČOVJEKA DA SE BORI PROTIV NEZADOVOLJSTVA I NEUGODE TAKO DA NASTOJI OSIGURATI OSTVARIVANJE SVOJIH ŽELJA I POTREBA – A ČIME ZAPRAVO NASTOJI OSIGURATI TO DA (PRE)ŽIVI
Prije svega, briga je osjećaj – odnosno jedan od osjećaja – kojime se čovjek bori protiv nezadovoljstva, odnosno neugode!
Svrha osjećaja brige je da upućuje, a neizbježno I prisiljava čovjeka da se posveti tome, odnosno da se bavi time da nastoji – svakako najviše što može – osigurati ostvarivanje svojih želja I potreba. A dakako, ostvarujući svoje želje I potrebe čovjek ostvaruje to da (pre)živi!
Osjećaj brige je – kao I ostali osjećaji – zakon za čovjeka! A to znači da osjećaj brige ne dopušta čovjeku nebrigu ili nedovoljnu brigu o sebi, odnosno o svom životu. Drugim riječima, osjećajem brige čovjek je upućen na to da čini doslovno najviše što može u cilju da osigura ispunjavanje, odnosno ostvarivanje svojih želja I potreba, a čime zapravo osigurava to da (pre)živi!
Usput rečeno, kada ljudi brinu primjerice o svojoj djeci – što drugo može značiti nego to da djeci osiguravaju ono što žele I trebaju, a zapravo to da im osiguravaju da (pre)žive?
BRIGA SE ODNOSI NA ŽELJE I POTREBE ČOVJEKA
Kao I svi ostali osjećaji – briga se odnosi na želje I potrebe čovjeka!
Usput rečeno, sav život čovjeka se odvija isključivo preko ostvarivanja, odnosno zbog ostvarivanja želja I potreba. Naime, život čini – odnosno, stvara se I održava – ostvarivanjem želja I potreba! Dakle, život čine ostvarene želje I potrebe – a neostvarene želje I potrebe su protiv života!
Naprosto, briga je osjećaj koji prisiljava čovjeka na to da vodi računa o samome sebi, odnosno o svom životu – a što je moguće jedino na način da osigurava ispunjenje, odnosno ostvarenje vlastitih želja I potreba! Prema tome, briga se odnosi (isključivo) na želje I potrebe čovjeka.
Neosporno je da čitav svoj život čovjek čini doslovno najviše što može u cilju ostvarivanja vlastitih želja I potreba. Naprosto, najviše što može brine o tome da (pre)živi.
ČOVJEK OSJEĆA BRIGU (O SEBI) U SVAKOM TRENUTKU
Ukratko, upravo sve što misli I radi – odvija se uz brigu čovjeka! Dakle, čovjek brine o upravo svemu što misli I radi. U biti, dovoljno je reći to da je čovjek u svakom trenutku prepun želja I potreba – te da neizbježno u svakom trenutku brine o tome da ih ostvari, odnosno ostaruje!